Jezik

 

Najnovije vesti:
Pogledaj Arhivu

PRAVNA ZASTITA RASELJENIH LICA SA KOSOVA I METOHIJE


Poslednjih godina raseljenost, cije su žrtve oko 25 miliona ljudi, smatra se jednim od najtragicnijih problema savremenog sveta. Na zahtev Komisije za ljudska prava, generalni sekretar Ujedinjenih nacija imenovao je Predstavnika za raseljena lica i dao mu mandat da prouci uzroke i posledice fenomena raseljenosti, status raseljenih lica po medunarodnom pravu, nivo do koga su raseljena lica pokrivena postojecim medunarodnim institucionalnim regulativama.
Predstavnik je pripremio Kompilaciju i analizu pravnih normativa koji se odnose na potrebe i prava raseljenih lica i odgovarajuce dužnosti i obaveze država i medunarodne zajednice da im pruži pomoc i zastitu. Uz stalnu saradnju tima eksperata koji su pripremili taj dokument zapocelo se i sa sastavljanjem principa raseljenosti.
Principi raseljenosti su zavrseni 1998. godine i predstavljaju aneks Rezoluciji koju je donela Komisija za ljudska prava na svojoj 53. sednici. U dokumentu Principi raseljenosti, raseljenim licima se nazivaju pojedinci ili grupe pojedinaca koji su prisiljeni da beže ili napuste svoje domove ili prebivalista, usled oružanog sukoba, situaciji opsteg nasilja, povrede ljudskih prava, katastrofe, bilo prirodne ili izazvane ljudskom rukom, a koji nisu presli medunarodno priznatu granicu. Dakle, raseljeno lice se i dalje nalazi i boravi u svojoj državi, ali je usled navedenih dogadaja preseljeno iz jednog mesta u drugo.

OPSTI PRINCIPI

Princip I
Raseljena lica uživaju u potpunosti ista prava i slobode kako u medunarodnom tako i domacem zakonodavstvu, kao i svi drugi pojedinci odnosno gradani doticne zemlje. Prema njima nece biti diskriminacije u uživanju bilo kojih prava i sloboda usled cinjenice da su raseljeni.

Princip II
Ove principe treba da postuju svi organi vlasti, grupe i pojedinci, bez obzira na njihov pravni status i primenjivace ih bez bilo kakve negativne distinkcije. Pridržavanje ovim principa nece uticati na pravni status organa vlasti grupa ili pojedinaca na koje se odnose. Ovi principi se nece tumaciti da ogranicavaju, menjaju ili stete medunarodnim propisima koji se ticu ljudskih prava ili aktima medunarodnog humanitarnog prava ili prava koje pojedinci uživaju u okviru nacionalnog zakonodavstva.
Ovi principi, narocito ne prejudiciraju pravo pojedinca da traže i uživaju azil u drugim državama.

Princip III
Državne vlasti imaju izricitu odgovornost da pružaju zastitu i humanitarnu pomoc raseljenim licima u okviru njihove nadležnosti. Raseljena lica imaju pravo da traže i dobiju zastitu i humanitarnu pomoc od ovih vlasti. Podnosenje zahteva nece biti osnov za progon ili kažnjavanje.

Princip IV
Ovi principi primenjivace se bez ikakve diskriminacije u pogledu rase, boje ili pola, jezika, vere ili uverenja, politickog ili nekog drugog misljenja, nacionalnog, etnickog ili drustvenog porekla, pravnog ili drustvenog statusa, starosti, invaliditeta, karakteristike rodenja itd.
Svaki covek u principu ima inherentno pravo na život, koji mora biti zasticen zakonom. Niko ne sme biti proizvoljno lisen života. Raseljena lica treba da budu zasticena od genocida, ubistva masovnih proizvoljnih egzekucija, nasilnih nestanaka, ukljucujuci i otmice.
Raseljena lica imaju pravo da traže bezbednost u drugom delu zemlje, da napuste svoju domovinu, da traže azil u drugoj zemlji i budu zasticena od nasilnog povratka ili preseljenja u bilo koje mesto u kome bi njihovi životi, bezbednost, sloboda ili zdravlje bili izloženi opasnosti.
Jedan od važnih principa je i taj da svako ljudsko bice ima pravo da bude priznato pred zakonom bilo gde.
Da bi se sprovelo ovo pravo medu raseljenim licima, vlasti date države su dužne da im izdaju sva potrebna dokumenta koja im obezbeduje uživanje, sprovodenje njihovih zakonskih prava, ako sto su pasosi, licna katra, izvodi iz maticnih knjiga.Vlasti ce narocito olaksati izdavanje novih ili zamenu dokumenata izgubljenih tokom perioda raseljenja, bez postavljanja odredenih uslova, ako sto su zahtevanje povratka na teritoriju prebivalista radi dobijanja takvih dokumenata.

KAKO SE OVI PRINCIPI PRIMENJUJU NA TERITORIJI SRJ
Pomenuti principi nasli su svoju primenu na podrucju SRJ u vreme NATO bombardovanja i posle potpisivanja mirovnog sporazuma u Kumanovu.
Naime, državni organi SRJ, odnosno državni organi Republike srbije reagovali su na odgovarajuci nacin tako sto su doneli posebne pravne akte kao sto su uputstva misljena i sl. kojima se regulisu prava i obaveze raseljenih lica. Moramo napomenuti da jos nije donet Zakon o izbeglim i raseljenim licima, a koji treba da se donese.
Kao prvo i osnovno pravo koje treba nesmetano da koriste je pravo na zdravstvenu zastitu i druga prava iz zdravstvenog osiguranja. Da bi raseljeno lice moglo nesmetano da koristi prava iz zdravstvenog osiguranja, neophodno je da se jave najbližoj filijali, odnosno filijali mesta njihovog novog boravista. Na zahtev raseljenog lica, korisnika ovog prava, izdaje se Potvrda koja je privremenog karaktera, ali uz prethodno podnosenje na uvid dokumenata kao sto su zdravstvena knjižica iz koje se vidi osnov po kojem je lice osigurano, licna karta ili pasos, ili bilo koji drugi dokument koji ukuzaju na to da doticno lice potice sa Kosova i Metohije.
Kao druga prava koja su bitna za raseljena lica sa Kosova i Metohije jesu prava iz penzijsko-invalidskog osigurananja. Za osiguranike i lica koja se nalaze na podrucju AP Kosova i Metohije, poslove prijave, odjave na sigurno utvrdene zarade, staža osiguranja, resavanje zahteva za ostvarivanje prava iz ovog osiguranja u prvom stepenu osim o pravima koja se ostvaruju po medunarodnim ugovorima, obavljace filijala u Kosovskoj Mitrovici.
Osiguranici, raseljena lica sa Kosova i Metohije, koja su privremeno napustila svoje mesto prebivalista, svoja prava mogu ostvariti kod filijale PIO gde privremeno borave. Osiguranik, odnosno lice koje je privremeno napustilo Kosovo i Metohiju sve zahteve za ostvarivanje prava iz PIO podnosi filijali koja se odreduje prema boravistu. Dakle, raseljeno lice mora imati regulisan boravak shodno Zakonu o boravistu i prebivalistu RS. Svi zahtevi koji se podnose ovoj filijali registruju se pod maticnim brojem osiguranika. Osiguranici, raseljena lica mogu podnositi zahteve za porodicnu penziju, invalidsku penziju, podnositi zahtev za utvrdivanje ostvarenog staža i zarade. Sva resenja koja se donose po ovim zahtevima imaju privremeni karakter.

OSTVARIVANJE PRAVA NEZAPOSLENIH PRIVREMENO RASELJENIH LICA SA KOSOVA I METOHIJE
Zbog aktuelne situacije na Kosovu i Metohiju, veliki broj raseljenih lica se prijavio Republickom zavodu za tržiste rada pocev od druge polovine 1999. godine, sa zahtevom da im se omoguci ostvarivanje prava po osnovu nezaposlenosti u organizacionim jedinicama ( filijalama i službama ) Zavoda na podrucju rada gde privremeno borave, posto ne postoji mogucnost da ta prava ostvare u maticnim filijalama-službama. Radi prevazilaženja i ublažavanja ovih problema doneto je Uputstvo o postupku evidentiranja i ostvarivanja prava nezaposlenih, privremeno raseljenih lica sa Kosova i Metohije. Ovim Uputstvom predvideno je da se raseljenim licima omoguci ostvarivanje njihovih prava za vreme privremene nezaposlenosti u filijali-službi mesta gde privremeno borave, pod istim uslovima i na isti nacin kao i nezaposlenim licima prijavljenim na evidenciji za zaposljavanje prema mestu stalnog prebivalista.
Prijavljivanje privremeno raseljenih lica, na evidenciju nezaposlenosti vrsi se na osnovu sledecih dokaza:

Jedno od prava privremeno raseljenih lica sa podrucja Kosova i Metohije je pravo na pripremu za zaposljavanje. Prema tom zakonu lica se osposobljavaju za I i II stepen strucne spreme, prekvalifikaciju i dokvalifikaciju, inoviranje znanja nezaposlenih lica koja cekaju na zaposlenje duže od dve godine, osposobljavanje pripravnika za samostalan rad u struci i druge oblike osposobljavanja.
Drugo pravo je pravo na novcanu nadoknadu. Pravo na novcanu nadoknadu raseljena lica mogu da koriste ukoliko su prijavljena na evidenciji i poseduju odgovarajuce resenje o priznavanju prava nadležne filijale ili službe na Kosovu i Metohiji , sa utvrdenim vremenom isplate novcane nadoknade i posle 31. maja 1999. godine. Ova lica, da bi ostvarila pravo na novcanu nadoknadu pored svih dokaza moraju posedovati uredno zakljucenu radnu knjižicu.
Privremeno raseljena lica kojima je radni odnos prestao pre promene mesta prebivalista, a koja nisu ostvarila pravo na novcanu nadoknadu, mogu da to pravo ostvare u Zavodu, prema mestu boravka, s tim sto po prijavljivanju na evidenciju, podnose zahtev i prilažu odgovarajuce dokaze. Pravo na novcanu nadoknadu ostvaruju u skladu sa propisima o zaposljavanju.
Licima, kojima je nasilno prekinut rad, radni odnos nije prekinut (pravno), te stoga dok se to pitanje formalno ne resi, oni ne mogu da ostvare pravo na novcanu nadoknadu po osnovu nezaposlenosti, vec se samo evidentiraju kroz posebnu evidenciju.
Druga prava po osnovu nezaposlenosti koja su utvrdena Zakonom su:

REGULISANJE PREBIVALISTA I BORAVISTA RASELJENIH LICA SA KOSOVA I METOHIJE
Raseljena lica sa Kosova i Metohije su prvenstveno gradani Republike Srbije, te se regulisanje njihovog prebivalista i boravista potpada pod Zakon o prebivalistu i boravistu gradana kojim se regulise prijavljivanje i odjavljivanje perebivalista i boravista gradana, promene adrese stana, nadležnosti i nacin vodenja odgovarajucih evidencija. Shodno ovom Zakonu prebivaliste je mesto u kome se gradanin nastanio sa namerom da u njemu živi stalno. Boraviste je mesto u kome gradanin privremeno boravi van svog prebivalista.
Raseljeni sa Kosova i Metohije samim cinom preseljenja i dislokacijom sa Kosova i Metohije i raseljenja u druga mesta u Republici Srbiji, oni ne mogu prijaviti svoje prebivaliste. Oni regulisu boravak na podrucju odredene opstine ili mesta gde privremeno borave.
Državni organi koji su nadležni za regulisanje prebivalista i boravista, imajuci u vidu ukupnu situaciju u kojoj su se nasla raseljena lica, a postujuci principe raseljenosti, prilikom resavanja boravka raseljenih lica ne zahtevaju posebnu odjavu iz mesta odakle dolaze. Zato je za regulisanje mesta boravka potrebno:

Regulisanje prijave boravista je privremenog karaktera i traje tri meseca, a može se produžavati.


DELEGIRANJE MESNE NADLEŽNOSTI SUDOVA SA KOSOVA
Vrhovni sud Republike Srbije doneo je 21.03.2000. godine odluku u kojoj je navedeno da se gradani radi zastite prava i interesa mogu obracati svojim zahtevima, predlozima i drugim sudovima sa podrucja Kosova i Metohije na sledeci nacin:

nazad

O nama | Realizacija | Kontakt | © 2004 Međunarodna mreža pomoći (IAN)